PODKAST KAO ALAT ZA SAMOEDUKACIJU

Uzimajući u obzir prirodu informacija sa kojima se susrećemo u ovom izazovnom periodu, mnogi od nas pribegavaju pronalasku nekog tipa eskapizma, bega od realnosti koja nas okružuje. Iako se svet faktički usporio u prethodne dve godine, kinematografska industrija iznenađujuće nije, zbog čega se striming servisi konstatno pune novim naslovima, a mi korisnici imamo sve veći izbor sadržaja za ispunjavanje slobodnog vremena. Sa druge strane, rast popularnosti društvene mreže TikTok označava novu eru u savremenom dobu gde svako ima mogućnost kreiranja autentičnog izraza. Od humora obojenog sarkazmom, preko raznih do it yourself videa, pa sve do naizgled površnih plesnih izazova, mladi, više nego ikad pre, ispunjavaju svoje vreme kreiranjem sadržaja koji ima univerzalan jezik i ne poznaje granice u kontekstu komunikacije. Međutim jedna, čak ne toliko nova forma, lagano stiče neverovatnu popularnost.

Kako zbog svoje dostupnosti, tako i zbog lakoće kreacije i distribucije, podkast se danas polako penje ka vrhu trona savremenog načina komunikacije. Nalik talk show televizijskim emisijama, podkast predstavlja vid audio emisije u kojoj se pojedinac ili više sagovornika bave obrađivanjem određene teme. Ne postoje tačno određene smernice kakvim temama je potrebno baviti se – to može biti popularna kultura, društvene nauke, umetnost, ali ono što je privuklo pažnju ljudima u protekle dve godine, jeste diskutovanje o društvenim promenama i mentalnom zdravlju.

Kao prenosiva forma, podkast se može slušati tokom šetnje, vožnje, treninga ili dok pripremamo hranu. Predstavlja idealnu priliku za podsticanje kritičkog mišljenja i aktivnog slušanja – nasuprot klasičnim metodama edukacije, ova forma je dostupna uvek, a spektar mogućnosti saznanja je skoro beskonačno širok. Prema podacima UNICEF-a, 66% roditelja procenjuje da je učenje na daljinu tokom pandemije uticalo na smanjenje motivacije deteta, a čak 60% njih smatra da će školovanje tokom pandemije imati negativan uticaj na dalje obrazovanje dece. Ipak, u ovom kontekstu govorimo o klasičnoj edukaciji, zasnovanoj na udžbenicima i drugim priručnicima i ex catedra načinu obrazovanja.

Nasuprot tome, slušanje podkasta omogućava korisnicima slobodu izbora u kontekstu interesovanja. Ipak, izuzetno važan aspekt predstavlja kritičko razmišljanje i promišljeno filtriranje informacija. U dobi neizmerne slobode izražavanja, neretko se možemo susresti sa sadržajima koji pružaju neistinite informacije ili podstiču razvoj destruktivnih, separatističkih i konzervativnih ideja. Savršen primer ovavkog tipa sadržaja interesantno je prikazan u podkastu New York Times produkcije pod nazivom Rabbit Hole. Baveći se temom algoritma servisa YouTube, kolumnista Kevin Rus istražuje uticaj ove mreže na razvoj desničarskog razmišljanja američkog, politički neopredeljenog, mladića. Naravno, realnost nije toliko crna. U pregršti sadržaja mogu se pronaći sadržaji koji omogućavaju mladima da bolje spoznaju svet i probleme koji ih okružuju. Takve primere možemo pronaći i u nekim od lokalnih podkast emisija kakve su Reaguj!, serijal Nezavisnog društva novinara Vojvodine koji se bavi demokratijom i životom malih i manjih zajednica ili pak PODSVEsT(Kreatorka Anđela Andrijević) u produkciji Fabrike kreativnosti koji prati teme karakteristične za tinejdžerski i adolescentski razvoj, uz razgovor sa stručnim licima. U post-pandemijskom, hibridnom društvu, pick and mix način obrazovanja predstavlja idealan način konekcije sa ličnim iskustvima koja polako dobijaju sve veću važnost u kontekstu samoedukacije. Po rečima hrvatskog filozofa Srećka Horvata, bez identifikacije nema empatije. Upravo identifikacija predstavlja najimpresivniju metodu saznanja koje podkast kao forma nosi sa sobom.

Savremeno doba i popularna psihologija sa sobom su donele različite metode samopomoći upakovane u često skupe priručnike koje nude instantan način za rešavanje ličnih problema. Ipak, takav način samoedukacije i dalje prati određena pravila bez velike slobode izbora i nedostatka konekcije sa autorom. Upravo zato, na drugoj strani spektra, izbor odgovarajućeg podkasta može podstaći razvoj novih ideja zasnovanih na identifikaciji sa autentičnim iskustvima i nekonvecinalnim znanjem koje autori pružaju slušaocima i to potpuno besplatno. Stoga, naša preporuka za ovaj tmurni novembarski dan jeste da razmisliš koja tema te u poslednje vreme intrigira i na osnovu toga pronađeš odgovarajući podkast i naučiš nešto više o tome. Ne možeš da ga pronađeš? Odlično, jer za tebe to predstavlja savršenu priliku da se iskusiš u pisanju, produkciji i prezentovanju svoje ideje ljudima u tvom okruženju. Time, podstičeš svoju kreativnost i učestvuješ u kreiranju prostora za diskusiju i razmišljanje svojih vršnjaka, a potencijalno i kreiranju novih prijateljstava!

Povezani članci:

ЈАВНИ ПОЗИВ ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ, ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ И ГРАДОВЕ ЗА ПОДНОШЕЊЕ ПРИЈАВЕ ЗА ПОДРШКУ У ПРОЦЕСУ УСПОСТАВЉАЊА ОМЛАДИНСКИХ ПРОСТОРА

Програм  „Трансформација омладинске политике” Омладинског савеза удружења ОПЕНС фокусира се на заговарање за и успостављање омладинских простора у Србији. Пошавши од чињенице да су улагања у просторе и програме за младе

Opširnije »