SVETSKI DAN DIZAJNA

Svetski dan dizajna, ustanovljen je još 1995. godine sa ciljem podizanja svesti o vrednosti grafičkog dizajna, kao i međusobnog povezivanja dizajnera širom planete. Kroz ovaj relativno kratak period od tada, uticaj ove grane primenjene umetnosti drastično je porastao sa razvojem interneta i tehnologije. Danas je grafički dizajn deo naše svakodnevnice, a o njegovom uticaju i ulozi u društvu pričali smo sa Vladimirom Savićem, urednikom studentskog časopisa grafičkog dizajna – FORMA.

 

Možeš li nam reći koja je glavna funkcija i uloga dizajna u globalnom smislu?
– Glavni zadatak dizajna je da prenese neku poruku ili ideju na što je moguće jednostavniji i jasniji način. Postoje mnoge diskusije o tome da li je dizajn umjetnost ili ne, ali savremeni diskurs dizajna se fokusira upravo na jasno prenošenje poruke više nego na samu formu. Svakako, dizajn ima veoma važnu ulogu, jer ljudi emotivno reaguju pri svakom novom vizuelnom kontaktu sa okolinom.

Kakav je standard ove profesije kod nas u Srbiji, da li postoji dobar kolektiv dizajnera i da li smo u korak sa svetskim trendovima u navedenoj struci?

– Mislim da je dizajn kod nas generalno obezvređen i da ljudi nemaju jasnu viziju o važnosti dizajna. U Srbiji imamo mnogo talentovanih mladih ljudi koji nemaju dovoljno prostora da iskažu svoju kreativnost na najbolji mogući način. Postoji dobra zajednica dizajnera, ali je njima potrebna podrška kako bi se dodatno povezali i međusobno osnažili.

Da li bi mogao da nam kažeš nešto o Formi, kakav je to časopis, kojim temama se bavi i kako funkcioniše?

– “Forma” je studentski časopis studenata grafičkog inženjerstva i dizajna, koji je nastao 2006. godine, kao studentska ideja i potreba za dodatnim znanjima iz oblasti grafičkog inženjerstva i dizajna. Čitavu redakciju čine isključivo studenti pod mentorstvom prof. dr Ivane Tomić. Do sada je izdato 15 brojeva, a trenutno je u pripremi i novi broj. Časopis ima za cilj da podrži mlade dizajnere koji su tek ušli u svijet dizajna, ali isto tako da prikaže već afirmisane dizajnere, ilustratore, fotografe, poput Aleksandra Savića, Tamare Čubrilo, Jane Oršolić, Igora Lazarevića, Monike Lang, Marine Milanović, Mihaila Kalabić, Maje Stojanović, Viktora Jana, Nemanje Bogdanova i mnogih drugih.

Spomenuli ste da je Forma studentski časopis, kako vidiš angažovanje mladih u dizajnu, da li misliš da su mladi dovoljno obrazovani i informisani o navedenoj temi?

S obzirom da iz godine u godinu imamo sve više studenata koji žele da se priključe redakcji “Forme”, mogu slobodno da kažem da je angažovanje mladih na veoma zavidnom nivou. Naravno, postoji mnogo prostora za dodatno obrazovanje mladih na temu dizajna, a to se lako može postići organizovanjem zanimljivih događaja kao što je to na primer “PDP Konferencija kreativnih medija”.

U čemu ti pronalaziš inspiraciju? Imaš li uzora u dizajnu?

– Najviše inspiracije pronalazim u muzici, tako da većina mojih radova predstavlja jednostavne ilustracije stihova pop, narodnih, turbo-folk, i rok pjesama, ali i ilustracije stihova klasične poezije. Nemam konkretno jedan uzor u dizajnu, ali pratim rad mnogih naših dizajnera i ilustratora kao što su Andrijana Vešović, Sonja Paunović Varga, Tamara Čubrilo i Tijana Tripković.

Šta za tebe lično predstavlja dizajn i bavljenje njime?

– Zamene dizajn predstavlja način da se kreativno izrazim, predstavim svoje ideje i prenesem poruku. Kada se baviš dizajnom svaki novi projekat je novi izazov na kojem učiš metodom pokušaja i pogrešaka, gde na kraju izlaziš obogaćen za jedno novo iskustvo i novo znanje. Dizajn je strast i teško da možeš da se baviš njime ukoliko to istinski ne voliš.

 

Autor teksta: Milan Knežević

Povezani članci:

ЈАВНИ ПОЗИВ ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ, ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ И ГРАДОВЕ ЗА ПОДНОШЕЊЕ ПРИЈАВЕ ЗА ПОДРШКУ У ПРОЦЕСУ УСПОСТАВЉАЊА ОМЛАДИНСКИХ ПРОСТОРА

Програм  „Трансформација омладинске политике” Омладинског савеза удружења ОПЕНС фокусира се на заговарање за и успостављање омладинских простора у Србији. Пошавши од чињенице да су улагања у просторе и програме за младе

Opširnije »