STRAH OD SEBE SAMIH

Ukoliko pratiš teme mentalnog zdravlja, profesionalno, iz hobija, potrebe, radoznalosti možeš reći da je ona sve aktuelnija, sve više se širi znanje i razumevanje, i što je najbitnije sve je više onih koji o svom iskustvu otvoreno govore. Reakcije na ovakve teme su i dalje podeljene, ali možeš se složiti da je ipak sve više onih koji reaguju podržavajuće i željom da budu tu.

Sve su to znaci da se stigma smanjuje, da je lakše potražiti pomoć i podršku?

Delimično tačno.

Stigma se smanjuje, ljudi su spremni da svojim prijateljima, porodici preporuče odlazak kod stručnjaka, da ih podrže u tom procesu. Ipak, potražiti pomoć i podršku za sebe je i dalje izazovno. I to nije slučajno, jer je poslednje uporište stigme, takozvana autostigma i dalje snažno.

Autostigma predstavlja negativne stavove i predrasude društva koje počinjemo da usvajamo kao svoje i kroz njih vidimo i razumevamo svoje ponašanje.

Mi često i kad za druge imamo razumevanja u njihovim unutrašnjim borbama, za sebe nemamo. Čak i kad imamo znanje da je podrška stručnjaka u tim trenucima potrebna i olakšava proces biramo da je ne potražimo. I kada intuitivno osećamo da smo već dugo tužni, umorni, besni, iscrpljeni radije to pre pripisujemo spoljnim faktorima, nego ugroženom mentalnom zdravlju.

Kada osetimo da možda ne možemo i ne bismo trebali sami, isplivaju sve one predrasude i stigma koje su toliko negovane u našem društvu, zajednici, porodici, nama samima.

Mi, naime najčešće mentalno zdravlje podrazumevamo, vidimo ga kao obavezujuće, bez obzira na lične razvojne izazove ili spoljne okolnosti. A ugroženo mentalno zdravlje vidimo kao nedostatak ličnih veština, snage, vrline, odnosno kao slabost, neadekvatnost, neuspeh, nemogućnost da uradimo nešto što naočigled svi drugi mogu.

A ove misli, koje govore o tome da smo neadekvatni se mogu produbljivati i širiti na ostale segmente našeg života. Možemo verovati da ne vredimo, ili vredimo manje, da nećemo uspeti u budućnosti da nađemo svoje mesto, da nas drugi ne mogu voleti ili poštovati… Često se događa da u tim trenucima izgubimo veru u sebe, u mogućnost pozitivnih ishoda, samopuzdanje, pa čak i u dobronamernost drugih.

Osobe koji imaju izazove sa mentalnim zdravlje često usled istih razvijaju negativnu sliku o sebi, koja kao posledicu ima brojna neprijatna osećanja kao što su stid, sramota, bes, tuga, bezvoljnost, uznemirenost. I tada kada nam je najviše potrebna podrška najteže je tu podršku potražiti. Jer tada bi samo čekali da sve to nekako prođe.

Podrška kod problema mentalnog zdravlja je dugoročan proces, ponekad bolan i ponekad se čini da nad istim nemamo kontrolu. To može biti zastrašujuće. Ipak, iza toga se krije upoznavanje svih delova sebe – svojih slabosti i snaga i učenje da ih prihvatimo, sa njima živimo i na kraju budemo u miru sami sa sobom. Učimo da nam osećaj kontrole nad svojim mislima ili emocijama nije potreban, već je potrebno da ih razumemo.

Šta ti tada može pomoći da napraviš prvi korak ka brizi o mentalnom zdravlju? Možda da vidiš da kada je u pitanju briga mentalnom zdravlju, ona veoma liči na brigu o fizičkom zdravlju.

  • Kao što ponekad postoji hroničan ili akutan problem u fizičkom zdravlju, tako se on može pojaviti kada je u pitanju mentalno zdravlje.
  • Kao što lekari mogu da ti pomognu da ublažiš simptome i uvedeš promene koje će prevenirati dalji problem tako i stručnjaci u mentalnom zdravlju mogu da ti pomognu da ublažiš simptome i uvedeš promene koje će ti pomoći da se osećaš bolje.
  • Kao što možeš sebi zalepiti flaster u slučaju ogrebotine, ili ranije prepoznati znake neke oziljnije fizičke bolesti, tako možeš da naučiš kako da staviš emotivni flaster ili kad ti treba veća podrška.  
  • I kao što su ti prijatelji i porodica potrebni da donesu voće, pitaju kako si i preuzmu deo obaveza kada si fizički bolestan, tako je potrebno da učine i kada se suočiš sa problemom mentalnog zdravlja.

Autorka teksta: Slavica Ranisavljev Kovačev

Ukoliko želiš da stupiš u kontakt sa besplatnim psihološkim savetovalištem, poseti stranicu Sazvežđe podrške i pronađi vrstu podrške koja odgovara tvojim potrebama.

Sazvežđe podrške je deo OPENS projekta “Mladi u centru održive zajednice” koij finansira Gradska uprava za sport i omladinu Grada Novog Sada.

Povezani članci:

ЈАВНИ ПОЗИВ ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ, ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ И ГРАДОВЕ ЗА ПОДНОШЕЊЕ ПРИЈАВЕ ЗА ПОДРШКУ У ПРОЦЕСУ УСПОСТАВЉАЊА ОМЛАДИНСКИХ ПРОСТОРА

Програм  „Трансформација омладинске политике” Омладинског савеза удружења ОПЕНС фокусира се на заговарање за и успостављање омладинских простора у Србији. Пошавши од чињенице да су улагања у просторе и програме за младе

Opširnije »