DIGITALNI BURNOUT 2: KAKO SE IZBORITI SA PREZASIĆENOŠĆU

PREZASIĆENOST  SADRŽAJEM:

Sve češće gledamo pojavu novih influensera sa njihovim fotografijama i karuselima o mnogim temama – aktivizam, fitnes, digitalni marketing, pandemija, kao i još mnoge druge. Posebno tokom ovih godinu dana, kad god bismo videli novu objavu neke određene uticajne osobe, počeli bismo da se poređujemo sa njima – kako je njoj ostala tako savršena figura, kako ona nema apsolutno nijednu bubuljicu na čelu, kako on nema stomačić, kako oni izgledaju savršeno tako prirodni. Na to sve i: kako se njima svima dešavaju tako dobre stvari? Kako je njima svaka objava neka fantastična vest, kao i deljenje uspeha? Seti se uvek da društvene mreže nisu prava slika nekoga. Na društvenim mrežama ljudi objavljuju isključivo lepe, kao i momente sreće i uspeha, a sve nepravilnosti i nesavršenosti se često vešto uklanjaju fotošopom i retuširanjem.

Zbog toga, stvari koje vidimo na društvenim mrežama ne trebaa budu osnove za poređenje sa našim životima, kao i sa izgledom našeg tela. Najbolji način da odstranimo sadržaj koji nam ne prija i nečini da se osećamo loše jeste da ga filtriramo. Kako zapraćujemo na društvenim mrežama, isto tako imamo i opciju da otpratimo nešto što ne želimo da nam izlazi na početnoj strani svaki dan. Ako sadržaj nekog blogera ili influensera u bilo kom smislu utiče loše na tebe, otprati taj sadržaj. Na kraju, ne mora to biti samo bloger ili influenser, to može biti bilo koja osoba i bilo koji nalogoji pratiš. Nikome se ne obavezuješ na praćenje, stoga, povremene čistke tvoje following liste su itekako dobre za tvoje mentalno zdravlje.

Ono što takođe treba uvek da znaš jeste da lajkovi i šerovi nisu merilo tvog kvaliteta i vrednosti. Znam da su digitalne platforme trenutno jedine platforme gde možeš da deliš tvoj sadržaj, stoga jedini način ovacija jesu reakcije u vidu lajkova, komentara, deljenja i čuvanja. Provedeš tri sata snimajući neku pesmu ili dvanaest sati crtajući ilustraciju, da bi onda izložio/la sebe i svoj trud tako što ćeš to postaviti na svoje društvene mreže, u nadi da ćeš dobiti veliku podršku i ovacije svojih pratilaca i Fejsbuk prijatelja. Onda ne dobiješ onoliko koliko očekuješ i to te potpuno snuždi i obeshrabri, tako da odlučiš da više ne deliš ono što radiš na svoje društvene mreže. U međuvremenu, gledaš kako su se neki crteži i neke pesme mnogo bolje proširile, pa time zaključuješ da nisi dovoljno dobar/ra u onome što radiš. Uvek bi trebalo da imaš u vidu da ne treba da se forsiraš da postavljaš stvari i da radiš nešto zarad publike. Znam koliko ume da boli kada tvoj trud proceniš uzaludnim, ali to su samo lajkovi, šerovi, komentari. Kvalitet je uvek ispred kvantiteta. Tvoja vrednost je tvoj talenat, trud, rad i disciplina.

PREZASIĆENOST KOMUNIKACIJOM:

Možda nam je manjkalo fizičkog prisustva prijatelja, ali svaki minut smo mogli da se kuckamo sa njima i da pijemo kafu preko Skajpa. Škola i predavanja su takođe prebačeni na onlajn verziju nastave, pa su svi profesori time zaključili da, sada kada si po ceo dan kod kuće, baš ceo dan možeš posvetiti časovima, predavanjima, zadacima i učenju. Zato onda neka predavanja imaš u 8 ujutru, a neka u 9 uveče i to u istom danu.

Društvo isto tako zna da ne možeš puno da budeš odsutan jer ti je telefon uvek uključen i uvek povezan sa internetom, pa smatra da nemaš izgovor da ne odgovoriš poruku baš odmah. Gledaš notifikacije koje ti stižu i pokušavaš da pročitaš poruke, a da ne uđeš u čet, da ne ostaviš “seen” jer trenutno sada samo želiš da skrolaš. Onda vidiš dobar mim i želiš da ga podeliš, ali se setiš da nisi odgovorio/la na poruke koje stižu, pa samim tim ne bi trebalo da podeliš mim, da ne izazoveš dramu zbog toga što si onlajn i deliš stvari, a ne odgovaraš na čet. Zašto bi iko razumeo da ti možda trenutno nije do kuckanja?

Sledeće stvari su meni veoma pomogle, a nadam se da će pomoći i tebi:

  1. Izdvoji bar jedan dan nedeljno ili makar par sati u toku dana kada si oflajn. Bukvalno radi bilo šta drugo, spavaj, čitaj knjigu, šetaj, gledaj seriju, budi u društvu nekoga ko ti u tom momentu odgovara. Samo isključi internet i ostavi telefon na određeni period.
  2. Ne moraš nikome da se pravdaš ako ne odgovoriš odmah na poruku, pa čak iako si onlajn i postavljaš nešto drugo u to vreme. Svi imamo svoje živote i svoja raspoloženja, stoga nikome nisi dužan/na da se objašnjavaš zbog tvog odsustva. Oni koji zaista razumeju disciplinu i odgovornost prema drugima znaju koliko su te stvari isto toliko bitne i prema samom sebi, tako da znaj da – ako ti neko pravi problem zbog toga što mu nisi dostupan 24/7, toj osobi možda i nije mesto među tvojim bliskim prijateljima ili poznanicima.

PREZASIĆENOST PRILIKAMA:

Prelaskom na onlajn svet dobili smo brdo prilika da steknemo nova znanja i „upijemo“ dosta sadržaja. Eminentni svetski muzeji su širom otvorili svoja vrata besplatnim virtuelnim izložbama, muzičari su gotovo svaki dan držali lajv svirke na svojim društvenim mrežama, čak su nam i univerziteti Ajvi lige poklonili preko 400 svojih kurseva. Da ne pričamo o broju održanih vebinara o širokom spektru tema vezanih za biznis, za snalaženje tokom pandemije, pa čak i mnoštvo početničkih kurseva za one koji su na početku neke nove karijere. Koliko god je ovo i izuzetno pozitivna strana, ipak je mnogima ovo bio jedan neizbežan zapljusak cunamija informacija. Toliko prilika i mogućnosti je isplivalo, da naprosto ne postoji ideja odakle možeš da počneš, a onda iz prikrajka gledaš svaku drugu osobu koju poznaješ i svako od njih postavlja storije kako su uspešno završili neki kurs ili nešto slično.

Upijanje svih ovih informacija te ponovo dovede do kočenja, gde ležiš i pogledom prostreljuješ tu jednu tačku na plafonu dok ne prođe osećaj krivice i blage panike zato što ti ništa ne radiš povodom toga da iskoristiš sve te prilike. Ono što je retko ko stigao da ti kaže jeste da ne forsiraš ništa preko svojih trenutnih mogućnosti i mentalnog blagostanja. Slobodno vreme uvek možeš da izabereš da posvetiš sebi – nećeš ništa propustiti ako slobodno vreme ne koristiš za to da se nužno družiš sa nekim, pohađaš kurseve, prijavljuješ se za prakse, i tome slično.

Tvoj kvalitet i tvoju vrednost ne određuje samo količina tvog rada i još dodatno utrošenog takozvanog slobodnog vremena na još rada. Odmor i pauza su isto toliko važni delovi procesa rada i napretka. Da li ćeš iskoristiti to da se više posvetiš nekom hobiju, pogledaš onaj film koji već odlažeš dugo vremena ili, na kraju krajeva, samo da ležiš i spavaš, to je apsolutno tvoj izbor – i baš nijedan neće biti pogrešan. Toliko dugo smo zatvoreni i već nas dosta prožima strah od propuštanja. Stvar je u tome što ništa nećeš propustiti ako odlučiš da odmor zaista i provedeš odmarajući.

Autor teksta: Jovana Filipović

Povezani članci:

ЈАВНИ ПОЗИВ ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ, ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ И ГРАДОВЕ ЗА ПОДНОШЕЊЕ ПРИЈАВЕ ЗА ПОДРШКУ У ПРОЦЕСУ УСПОСТАВЉАЊА ОМЛАДИНСКИХ ПРОСТОРА

Програм  „Трансформација омладинске политике” Омладинског савеза удружења ОПЕНС фокусира се на заговарање за и успостављање омладинских простора у Србији. Пошавши од чињенице да су улагања у просторе и програме за младе

Opširnije »